Istraživanje stavova građana o obrazovanju u Crnoj Gori 2011.

Product Description

Istraživanje stavova građana o obrazovanju u Crnoj Gori sprovedeno je u julu 2010. godine na uzorku od 1046 ispitanika, telefonskim putem. Cilj istraţivanja je da se ocijeni zadovoljstvo stanovnika kvalitetom i organizacijom obrazovanja u Crnoj Gori, ali i da se definišu eventualne prepreke u procesu obezbjeđivanja jednakog pristupa svih građana Crne Gore obrazovnim servisima. Rezultati istraživanja su poslužili kao osnov za određivanje teme Studije javne praktične politike iz domena obrazovanja: Inkluzivno obrazovanje u Crnoj Gori. Istraživanje je pokazalo da građani ne poznaju termin inkluzivnog obrazovanja, ali da trenutno stanje u oblasti inkluzivnog obrazovanja ne ocjenjuju zadovoljavajućim.
Upitnik je podijeljen u pet cjelina:
– Prva, kojom se ispituje odnos ispitanika prema usavršavanju i obrazovanju, s tim da su izostavljena pitanja za koje su podaci bili dostupni na osnovu drugih, relevantnih
istraţivanja kojima se ispituje obrazovanje, literarna i informatička pismenost.
– Druga, u okviru koje se ispituje prilagođenost sistema obrazovanja nadarenoj djeci i mladima, djeci i mladima koja imaju smetnje u usvajanju sadrţaja, djeci i mladima sa
invaliditetom, kao i djeci i mladima iz RAE populacije.
– U naredne tri cjeline propitivani su isključivo ispitanici koji imaju neposredno ili putem člana domaćinsta trenutno konatakt sa 3) osnovnim, 4) srednjim ili 5) visokim obrazovanjem propitivani su o kvalitetu nastave, ispunjenosti određenih standarda i zadovoljstvu reformom. Testirani su i neki od aktuelnih modela finansiranja visokog školstva. Rezultati su zatim upoređivani i predstavljeni zajedno. Ukoliko u domaćinstvu postoji više osoba koje zadovoljavaju dati kriterijum (su učenici u osnovnoj ili srednjoj školi, odnosno studenti), ispitaniku se postavljaju pitanja za onaj stepen obrazovanja koji pohađa osoba sa prvim rođendanom u odnosu na dan kad je istraživanje vršeno.
Koncept cjeloživotnog obrazovanja i uopšte dodatnog razvoja znanja i vještina nije široko primijenjen u crnogoroskom društvu.
Oko 30% ispitanika izjavljuje da se sporazumijeva na engleskom jeziku, dok drugi strani jezici nisu zastupljeni u značajnijoj mjeri. Tako 54% ispitanika može da se sporazumijeva samo na maternjem, što nije zabrinjavajući podatak ali ukazuje na potrebu da se stanovništvo države okrenute ka turizmu i drugim uslužnim djelatnostima, da se dodatno edukuje kada su u pitanu strani jezici. Interesantan podatak je da 65% stanovništva smatra da nacionalnim manjinama treba omogućiti nastavu na njihovim maternjim jezicima, protiv čega je svaki četvrti stanovnik Crne Gore.
Oko 29.2% stanovnika izjavljuje da svakodnevno čita u slobodno vrijeme (novine, beletristiku, stručnu literaturu). Oko 39% ispitanik ne čita ili rijetko čita u slobodno vrijeme.
Velika većina ispitanih po nekoliko sati dnevno provrede uz TV ekrane, 87,1%. Svakodnevno po više sati 42,8% ispitanika koristi internet. Međutim, 36,7% ne koristi internet.
„Vijesti“ su prvi izbor među dnevnim novinama, koju izjavljuje da preferira 39.4% ispitanika, dok „Dan“ preferira 26,3%. Na trećem mjestu je dnevni list „Pobjeda“ koji preferira 11.6%.
Značajna većina, 7 od 10 stanovnika smatra da država ne ulaže dovoljno novca u obrazovanje. Tek je 18% među ispitanicima onih koji su zadovoljni količinom novca koje država izdvaja za obrazovanje. Ispitanici smatraju da je došlo do pada kvaliteta obrazovanja, dok tek svaki peti ispitanik smatra da je obrazovanje danas kvalitetnije nego ranije.
Gotovo svi ispitanici smatraju da država treba da formira bolji sistem podrške najtalentovanijim i najuspješnijim učenicima/studentima (95,1%). Kada je u pitanju inkluzivno obrazovanje, 79% ispitanika nije upoznato sa značenjem ovog pojma. Reforma školstva je po mišljenju 38% uspješno odgovorila na potrebe učenika i studenata koji imaju teškoće u usvajanju sadržaja. Nešto više je onih koji smatraju da reforma nije uspješno odgovorila na potrebe učenika i studenata koji imaju teškoće u usvajanju sadržaja, što je mišljenje 40% ispitanih. Kada su u pitanju nadareni i talentovani, 36,6% ispitanih smatra da je reforma odgovorila na njihove potrebe sa čim se ne slaţe 42,2%. Međutim, čak 70% ispitanih smatra da obrazovni sistem nije u dovoljnoj mjeri prilagođen osobama sa invaliditetom na nivou srednjoškolskog obrazovanja. Škole, fakulteti i druge obrazovne ustanove po mišljenju većine ispitanih (69,9%) nijesu prilagođene za pristup i rad osoba sa invaliditetom.