Akademska prevara – kako izaći iz začaranog kruga?

Product Description

Akademska prevara, u najopštijem smislu, predstavlja svaki oblik kršenja propisanih pravila i procedura koje definišu način sticanja akademskih zvanja. Iako u akademsku prevaru može, na direktan ili indirektan način, da bude uključeno i nastavno osoblje, ovaj pojam se obično povezuje sa studentskim varanjem, tj. pokušajem studenata da zaobiđu propisana pravila i procedure pri ispunjavanju svojih akademskih obaveza. Postoji mnogo oblika studentskog varanja, kao što su: prepisivanja i varanje na ispitima, plagiranje seminarskih i drugih radova, korišćenje ideja drugih bez navođenja izvora, falsifikovanje potpisa i dokumenata, zamjena identiteta, itd.
Akademska prevara je jedan od vidova koruptivnog ponašanja. Naime, budući da korupcija predstavlja bilo koji vid zloupotrebe javnog položaja zarad lične koristi, tako i studenti varanjem zloupotrebljavaju svoj položaj u cilju izbjegavanja svojih obaveza – učenja.
Akademska prevara je čest oblik koruptivnog ponašanja u visokom obrazovanju koji može da ima brojne negativne posljedice. Studenti koji učestvuju u varanju mogu da završe fakultet sa lošim radnim navikama, nedovoljnim znanjem, slijedeći problematična načela i mogu nastaviti sa takvim ponašanjima u budućem profesionalnom životu. Ove posljedice imaju negativan efekat na društvo u cjelini i potrebno je djelovati na njihovom suzbijanju izmjenom politike u sistemu visokog obrazovanja. U tom smislu, pokrenut je projekat Studentska etička inicijativa u okviru kojeg su identifikovani problemi u vezi sa akademskom prevarom na Univerzitetu Crne Gore, kreirane preporuke o neophodnim izmjenama i izrađena strategija regulisanja ove oblasti.
Za potrebe projekta Studentska etička inicijativa, osnovana je Asocijacija integriteta, neformalna grupa studenata, koja je planirala i koordinisala aktivnosti realizovane u okviru ovog projekta. Članovi Asocijacije integriteta su, u cilju izrade ovog brifa, sproveli anketno istraživanje na reprezentativnom uzorku od 836 studenata/studentkinja i organizovali šest fokus grupa (dvije u Podgorici, dvije u Nikšiću, jedna u Kotoru i jedna u Bijelom Polju) na kojima se raspravljalo o uzrocima i zastupljenosti akademske prevare na Univerzitetu Crne Gore.

Istraživanje je metodološki ograničeno velikom razlikom između percepcije studenata o pojavi varanja na fakultetima i njihovim ličnim iskustvom u vršenju akademske prevare. Ova razlika je, ipak, očekivana jer je pretpostavka da studenti neće priznati da su postupali suprotno svojim dužnostima i pravilima, naročito kada su u pitanju teži oblici prevare.
Osim podataka dobijenih ovim metodama, brif sadrži i komparativnu analizu regulacije varanja na univerzitetima u regionu i prestižnim svjetskim visokoškolskim ustanovama.
Cilj ovog brifa je da, u sažetoj formi, identifikuje probleme koji postoje i nastaju u borbi protiv različitih oblika akademske prevare na Univerzitetu Crne Gore, te da definiše preporuke čija bi implementacija doprinijela unaprijeđenju politike u ovoj oblasti.