English
Gotovo polovina građana smatra da u Crnoj Gori postoji diskriminacija nacionalnih manjina, blizu dvije trećine njih od 18 do 29 godina smatra da postoji ovaj oblik diskriminacije u društvu, a tek jedna trećina građana starijih od 60 godina dijeli takvo mišljenje.
To je pokazalo istraživanje u okviru projekta „Doprinos razvoju i unaprjeđenju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori“, koji je CeMI sproveo od 24. do 28. februara 2021. godine.
Projekt koordinatorka u CeMI-ju, Maja Bjelić kazala je da je istraživanje pokazalo da građani Crne Gore u prosjeku procjenjuju da od ukupnog stanovništva, 28 odsto čine nacionalne manjine.
„Pri tome, jedna trećina građana udio manjina procjenjuje na ispod 25 odsto, a jedna četvrtina na 26 odsto. Takođe, polovina građana koji prepoznaju diskriminaciju na nacionalnoj osnovi poznaje nekoga ko se suočio sa diskriminacijom“, navela je Bjelić.
Govoreći o stepenu diskriminisanosti pojedinih nacionalnih manjina, ona je kazala da je stav građana da su pripadnici romskog naroda najviše diskriminisani.
„Ovaj stav ističe blizu dvije trećine građana. I ovdje uočavamo značajnu diskrepancu između mlađe i starije populacije. Više od četiri petine građana starosne dobi od 18-29 godina smatra da je u Crnoj Gori prisutna diskriminacija Roma, dok isto mišljenje dijeli manje od polovine građana starijih od 60 godina“, istakla je Bjelić.
Ona je kazala da prema mišljenju većine građana, diskriminacija ostalih manjinskih naroda je daleko manje prisutna.
„Jedna trećina ispitanika prepoznaje diskriminaciju pripadnika srpske nacionalnosti, a nešto manje prepoznaje diskriminaciju Albanaca, Muslimana i Bošnjaka. Kada govorimo o albanskoj nacionalnoj manjini, dvije trećine građana smatra da Albanci nijesu diskriminisani, a sličan stav građani dijele i kada je riječ o pripadnicima srpskoj nacionalnosti“, rekla je Bjelić.
Prema njenim riječima, slično kao po pitanju albanske nacionalne zajendice, skoro trećina građana smatra da je u Crnoj Gori prisutna diskriminacija građana nacionalne zajednice muslimana, dok se dvije trećine građana ne slaže.
„Štaviše, skoro polovina građana smatra da diskriminacija Muslimana uopšte nije prisutna. Kada je riječ o Bošnjacima, četvrtina građana smatra da postoji diskriminacija Bošnjaka, dok blizu 70% ima suprotno mišljenje“, kazala je Bjelić.
Istraživanje je pokazalo da pripadnici hrvatske nacionalne manjine u najmanjoj mjeri trpe diskriminaciju.
„Tačnije, oko jedne petine građana smatra da su Hrvati u Crnoj Gori diskriminisani, dok 7 od deset građana misli suprotno“, rekla je Bjelić.
Govoreći o uticaju medija na stvaranje diskriminacije po nacionalnoj osnovi, 76 odsto građana smatra da mediji utiču na formiranje stavova prema nacionalnim manjinama, od čega gotovo polovina vjeruje da je uticaj medija veoma visok.
„Iako veliki broj građana izražava ovaj stav, mišljenje je podijeljeno kada je riječ o prirodi ovog uticaja. Skoro polovina građana smatra da je uticaj medija na formiranje stavova prema pripadnicima manjinskih naroda negativan. Važno je istaći da građani nižeg stepena obrazovanja rjeđe vide uticaj medija kao negativan“, rekla je Bjelić.
Kada je riječ o politici zapošljavanja u Crnoj Gori, kako je navela, nešto više od polovine građana smatra da su politike zapošljavanja diskriminatorne prema pripadnicima nacionalnih manjina.
„Prema stavovima građana, Romi trpe najveći stepen diskriminacije i prilikom zapošljavanja. Ovo mišljenje dijeli tri petine građana“, kazala je Bjelić.
Ona je kazala da većina građana Crne Gore nije upoznata sa afirmativnim akcijama zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina.
„Tačnije, 7 od 10 građana za ovu vrstu pozitivne diskriminacije nije čulo. Kada se afirmativne akcije formulišu kao prednost pri zapošljavanju, većina građana ih doživljava kao nepravedne, pa samo jedna trećina građana podržava ovakav mehanizam“, rekla je Bjelić.
Istakla je da ohrabruje rezultat da gotovo svi građani navode da bi, kao poslodavci zaposlili pripadnika druge nacionalnosti.
„Štaviše, sve sociodemografske kategorije stanovništva su saglasne po ovom pitanju“, zaključila je Bjelić.
Izvršna direktorka CeMI-ja Teodora Gilić kazala je da je istraživanje realizovano u okviru projekta ,,Doprinos razvoju i unaprjeđenju prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori”, koji je finansijski podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
“Projekat ima za cilj osnaživanje preduslova za zajednički život i ravnopravnost svih građana i unaprjeđenje aktivnije uloge pripadnika manjinskih naroda u učešću u javnom i privatnom sektoru. Osim toga, projekat je usmjeren na jačanje znanja pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica o njihovim pravima i pristupu pravdi”, rekla je Gilić.
