U okviru projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” naš partner Centar za istraživačko novinarstvo CIN Crne Gore pripremio je seriju tekstova o problemima i mogućim slučajevima korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore.
Tekstove možete čitati u dnevnim novinama i portalu „Vijesti“, na portalu Centra za istraživačko novinarstvo www.cin-cg.me i na sajtu CeMI.
U nastavku se nalazi kratak opis i linkovi putem kojih možete pročitati do sad objavljene istraživačke članke.
Prvi tekst “Crpe novac iz budžeta za nepotrebno propisivanje ljekova” objavljen je 12. avgusta. Tekst je sačinjen na osnovu analiziranih dokumenata Fonda za zdravstveno osiguranje, čija je kontrola pokazala da crnogorski domovi zdravlja godišnje neopravdano fakturišu desetine hiljada eura i da ljekove, uglavnom antibiotike, propisuju kada nema potrebe za tim. U ovom članku objelodanjeno je koji domovi zdravlja neopravdano fakturišu antibiotike, bez izvještaja specijaliste i obaveznog antibiograma. Po prvi put objavljena je informacija da su stručne službe Fonda internu, a u okviru redovnih kontrola, obavijestile javne zdravstvene ustanove da su uočene nepravilnosti u pogledu propisivanja ljekova koji djeluju na respiratorni sistem. Objavljivanje teksta je posebno značajno za širu javnost, ako se ima u vidu da je po istraživanju iz 2013. godine Crna Gora bila na drugom mjestu u Evropi po potrošnji antibiotika, ali i na sve veću rasprostranjenost super bakterija, koje su otporne na tu vrstu ljekova.
Drugi tekst “U apotekama i dijagnoze mijenjali” objavljen je 15. septembra. Suština teksta je da su kontrolori Fonda za zdravstveno osiguranje pronašli brojne nepravilnosti u “Montefarmu”, zbog čega je naloženo umanjenje računa za maj i jun ove godine za 3.686 eura. Među pronađenim nepravilnostima je to što je uporednom kontrolom elektronskih kartona pacijenata utvrđeno da su farmaceuti mijenjali dijagnoze u apotekama, ali i da se propisana količina lijeka nije slagala sa količinom u informacionom sistemu Fonda. Mimo propisa su izdavani ručni recepti, na kojima je nedostajao datum izdavanja lijeka, faksimil i potpis zaposlenog.
http://www.cin-cg.me/iz-fonda-opet-traze-da-montefarm-umanji-ceh-u-apotekama-i-dijagnoze-mijenjali/
Treći tekst “Na Malti stali poslovi, zbog sumnje u korupciju” objavljen je 11. oktobra. Nakon što je Vitalis Global Healthcare u Podgorici predstavila prezentaciju, po kojoj bi uz koncesiju narednih 30 godina upravljala pojedinim bolnicama u Crnoj Gori, raspitalismo se o navodno uspješnim poslovima te kompanije na Malti. Prema informacijama iz tamošnjih medija, projekat upravljanja bolnicom nije zaživio, a bio je dogovoren sa ministrom zdravlja prije raspisivanja javnog poziva. Osim što smo prvi u CrnojGori objavili informacije o poslovima VGH na Malti, konsultovali smo stručnjake iz ljekarske i finansijske struke, koji su nam objasnili kakav bi uticaj na javno zdravlje imala transformacija zdravstvenog sistema na način kako je to zamislila malteška kompanija.
Četvrti tekst “Vladina posla: Ni cent još nije kapnuo od obećanih 8,8miliona eura” objavljen je 2. novembra. Godinu i po dana nakon što je Vlada dala saglasnost za dokapitalizaciju “Hemomonta” i odobrila da se milion i po eura iz budžeta izdvoji za projekat kapi za nos, provjerili smo dokle se stiglo sa tim projektom. Utvrđeno je da projekat nije zaživio, uprkos najavama Vlade da će od prodaje tog preparata ove godine prihodovati čak 8,8miliona eura. Objavili smo da se sa realizacijom kasni zbog administrativnih i problema sa dobavljačem opreme iz Italije.
http://www.cin-cg.me/hemomont-bez-kapi-vladina-posla-ni-cent-jos-nije-kapnuo-od-obecanih-88-miliona-eura/
Peti tekst „Građani i Evropski komitet bez informacija. Vlada ćuti o listama čekanja“ objavljen je 23. januara 2017. Vlada Crne Gore nije u izvještaju Evropskom komitetu za socijalna prava konkretno odgovorila koliko se čeka na zdravstvene usluge u Crnoj Gori. Komitet je ranije od Vlade tražio da im pruži informacije o pravilima koja važe za upravljanje listama čekanja, kao i statistike o prosječnim čekanjima u zdravstvu. U izvještaju su samo pojašnjene procedure i navedena zakonska regulativa kojom se uređuje ta oblast. U tekstu je objašnjeno da je Klinički centar jedina zdravstvena ustanova koja transparentno objavljuje i ažurira liste čekanja. Ministarstvo zdravlja je u posljednjem objavljenom izvještaju o radu za 2015. godinu navelo da u opštim bolnicama tokom te godine nije bilo listi čekanja ni za jednu zdravstvenu proceduru. Međutim, iste te godine u novembru menadžment nekoliko bolnica potvrdio je da se duže od mjesec (što je uslov za obrazovanje liste čekanja) čeka na pojedine usluge. Tako je iz cetinjske bolnice saopšteno da se duže od mjesec čeka na određivanje slušnog aparata. Iz kotorske bolnice su tada potvrdili da se u tom trenutku na kardiološki pregled čekalo pet do šest mjeseci, a dva do tri mjeseca od dana zakazivanja i na ultrazvuk krvnih žila, abdomena, trbuha, štitne žlijezde i dojke.
http://www.cin-cg.me/gradani-i-evropski-komitet-bez-informacija-vlada-cuti-o-listama-cekanja/
Šesti tekst „ZANEMARLJIV BROJ PRAVOSNAŽNIH KAZNI ZA KORUPCIJU U ZDRAVSTVU“ je objavljen 12. marta 2017. Uprkos istraživanjima da je korupcija u Crnoj Gori najrasprostranjenija u zdravstvu, samo dva ljekara do sada su osuđena i odslužila zatvorske kazne za primanje mita.
Ortoped Nenad Vukčević osuđen je pravosnažno na kaznu zatvora zbog primanja mita u iznosu od 500 eura od porodice pokojnog Emila Šahmanovića 2009. godine. Njegov kolega, radiolog Andrija Mikulić takođe je osuđen pravosnažno da je u nekoliko navrata primio ili tražio mito za preglede – od 50 do 200 eura.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio je iz Sekretarijata Sudskog savjeta podatke da su dvojica ljekara odslužili zatvorske kazne.
Sedmi tekst ” STANIŠIĆ KUPIO FIRMU SA SINOM VLASNIKA GLOSARIJA: Dugogodišnji čelnik “Montefarma” sad posluje sa državom” je objavljen 25. marta 2017. godine.
Bivši direktor “Montefarma” Budimir Stanišić kupio je ove godine polovinu akcija u firmi “Medica”, sa kojom je ranije, u ime države, sklapao ugovore za nabavku ljekova.
Stanišić je, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), istakao da je ispoštovao Zakon o sprječavanju korupcije.