English
Građani moraju biti bolje informisani o načinu na koji mogu podnositi pritužbe na rad notara, i o tome kako se po njima postupa, saopšteno je na okruglom stolu „Notarijat u Crnoj Gori“, koji je organizovala Akcija za ljudska prava (HRA), u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI).
Okrugli sto, u okviru projekta „Ka efikasnom pravosuđu – unaprjeđenje razvoja profesija u funkciji crnogorskog pravosuđa“ finansijski je podržala Ambasada Kraljevine Holandije.
Advokatica i autorka izvještaja „Notarijat u Crnoj Gori“, Gorjana Leković, ocijenila je da Zakon o notarima definiše samo pritužbu stranke u slučaju da notar odbije sačinjavanje pravnog posla, u kom slučaju stranka podnosi pritužbu Notarskoj komori.
„Ostale pritužbe na rad notara, Zakon ne tretira niti predviđa ko je nadležan za postupanje po njima“, pojasnila je Leković.
Ona je navela da notari, kao jedan od najvećih problema u radu, ističu to što još nije završeno njihovo umrežavanje sa Upravom za nekretnine.
„To bi im olakšalo posao, povećalo pravnu sigurnost i onemogućilo višestruke prodaje, koje se i dalje javljaju u praksi“, pojasnila je Leković.
Prema njenim riječima, polemiše se o nelojalnoj konkurenciji među notarima i sprezi notara sa bankama i većim investitorima u oblasti izgradnje stambenih i poslovno stambenih objekta.
„U nedostatku adekvatnih materijalnih dokaza, notari za sada samo nezvanično potvrđuju da taj problem postoji u praksi“, rekla je Leković.
Ona je istakla da su, od početka njihovog rada, protiv notara pokrenuta samo četiri disciplinska postupka, od kojih je, kako je objasnila, samo u jednom slučaju, pravosnažno utvrđena povreda notarske dužnosti.
„Ova brojka se čini neadekvatnom, ali se ovakvo stanje pravda time što je prethodno zakonsko rješenje predviđalo kratke rokove za pokretanje i vođenje disciplinskih postupaka“, pojasnila je Leković.
Imajući u vidu da notarske kancelarije zapošljavaju od tri do pet notara, kako je kazala, Notarijat u Crnoj Gori podstiče zapošljavanje u privatnom sektoru i doprinosi državnom budžetu.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, saopštila je da je 63 odsto ispitanika bilo potpuno zadovoljno kvalitetom usluge koju im je pružio notar.
„23 odsto ispitanika je uglavnom bilo zadovoljno, dok ih je 14 odsto imalo ili neodređene stavove ili su bili nezadovoljni pruženom uslugom“, kazala je Gorjanc Prelević.
Kada je riječ o visini notarske tarife, kako je navela, 45 odsto ispitanih misli da je optimalna, 39 odsto da je veća od optimalne, a četiri odsto ispitanih smatra da je cijena notarske usluge niža od optimalne.
„Visok procenat građana –oko 91 odsto, ne zna kome se i kako podnosi pritužba na rad notara, pa bi na širenju tog obajvještenja trebalo mnogo više uraditi“, istakla je Gorjanc Prelević.
Prema njenim riječima, preuzimajući dio sudske nadležnosti, u oblasti vođenja ostavinskih postupaka, notari su znatno rasteretili rad sudova.
„Samo prošle godine su završili čak 4.664 ostavinskih postupaka, pri čemu je sudu na odlučivanje po prigovoru vraćeno samo 34, ili 0, 6 odsto“, objasnila je Gorjanc Prelević.
Predsjednik Notarske komore Crne Gore, Branislav Vukićević, ocijenio je značajnom saradnju notara sa Katastrom jer notari, kako je istakao, sada mogu pristupiti katastarskoj bazi podataka.
“U posljednje vrijeme, na naš zahtjev, često pristupamo bazi podataka katastra radi sigurnosti prometa nekretnina i uspostavljanja hipoteka. Već možemo da pogledamo ažurirane zahtjeve podnesene u Katastru”, objasnio je Vukićević.
Prema njegovim riječima, realizacijom druge faze saradnje između Notarske komore i Katastra, notari će moći da vade liste nepokretnosti svojih klijenata.
Vukićević je kazao da će u narednom periodu notari biti u mogućnosti da direktno knjiže nekretnine i hipoteke u katastar.
Pravosudna inspektorica, Anka Vučinić, kazala je da je notarska služba ispunila svrhu, jer su, kako je navela, spriječene negativne pojave u različitim oblastima.
“Spriječene su negativne pojave u oblasti prometa nekretnina. Takođe, država je naplatila porez i druge javne prihode. Putem notarske službe uspješno se vodi borba protiv pranja novca u oblastima za koje su nadležni notari”, istakla je Vučinić.
Ona je rekla da je od jula 2011. godine, počelo da radi 50 notara, a da su se, na nedavno završenom konkursu, prijavila tri notara za mjesta u Beranama, Bijelom Polju i Kolašinu, čijim imenovanjem će, kako je ukazala, broj notara u tim opštinama biti popunjen.
Član Upravnog odbora Notaraske Komore Crne Gore, Igor Stijović, smatra da broj stanovnika, ne bi trebalo da bude opredjeljujući za izbor broja notara.
“U nekim malim, nerazvijenim sredinama ne bi trebalo insistirati na jednom notaru na 15 hiljada stanovnika. Ne znam da li će ovo troje notara izabranih za opštine na sjeveru biti zadovoljni obimom posla”, kazao je Stijović.
Načelnik Direkcije za nadzor u Ministarstvu pravde, Branko Cimbaljević, ocijenio je da je notarska služba, od početka rada, u velikoj mjeri ispunila ciljeve koji su joj postavljeni.
„Institut notara je uveden 2011. godine u cilju što uspješnije i intenzivnije reforme pravosuđa, stvaranja uslova za dalje jačanje pravne sigurnosti, zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda i u cilju stvaranja ambijenta za sigurno investiranje i ulaganje“, pojasnio je Cimbaljević.
Izvještaj „Notarijat u Crnoj Gori“ možete preuzeti OVDJE.
