Reforma pravosuđa nije dala u potpunosti željene rezultate

Reforma pravosuđa nije dala u potpunosti željene rezultate, i pored značajnog napretka u prethodnom periodu, kad je riječ o skraćivanju dužine trajanja postupka, unapređenju izvršnog postupka, kao i uspješnom uvođenju novih instituta unutar pravosuđa.

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji “Rezultati i efekti reforme pravosuđa u Crnoj Gori“,  koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, kazao je da se to što reforma pravosuđa nije dala u potpunosti željene rezultate odražava na povjerenje javnosti u pravosuđe.

„Prema nalazima istraživanja javnog mnjenja našeg partnera na ovom projektu CEDEM-a povjerenje u sudstvo je u posljednjih godinu i po palo sa 49.1 odsto u martu 2018. godine na 40.8 odsto u julu 2019.  Nažalost, podaci o radu tužilaštva nijesu dostupni. CeMI je posljednje istraživanje o povjerenju pravosuđa radio 2017. tako da nemamo novije podatke“, rekao je Vujović.

Prema njegovim riječima, problem je i dalje što crnogorsko pravosuđe ne uživa potreban nivo povjerenja.

„Ne možemo ignorisati primjedbe na postojanje političkog uticaja na pravosudne organe već je potrebno obezbijediti institucionalni odgovor ovom izazovu“, istakao je Vujović.

On smatra da je poseban akcenat koji EU stavlja na disciplinsku i etičku odgovornost nosilaca pravosudnih fukcija osnovan, „ako imamo u vidu podatak da u ovoj godini nije pokrenut ni jedan jedini disciplinski postupak protiv državnih tužilaca, dok je vođen svega jedan postupak protiv sudija, dok istovremeno svjedočimo brojnim postupcima u okviru kojih padaju optužnice, a istovremeno nastaju milionske odštete prouzrokovane nedjelotvornim istragama i oslobađajućim presudama“.

„Nedostatak odgovornosti za ove slučajeve i otvorena pitanja da li je po srijedi neznanje, neažurnost ili neprimjereni uticaj nešto su na što treba staviti fokus i pružiti potrebna pojašnjenja, kako bi se unaprijedilo povjerenje građana“, poručio je Vujović.

On je kazao da je ulaskom kamera u sudnice napravljen napredak u smislu javnosti suđenja, „ali su i otkriveni brojni nedostaci“.

„Nedovoljno je samo ustanoviti javna suđenja, već je potrebno dodatno raditi na argumentaciji postupaka sudija, u cilju edukacije građana, ali i u cilju konzistentne primjene zakona koji je jednak za sve“, pojasnio je Vujović.

On je kazao da usvajanje nove Strategije reforme pravosuđa za period 2019-2022, „ohrabruje ali i otvara pitanje njene svrsishodnosti, ukoliko nemamo procjenu efekata i uticaja dvije prethodne strategije“.

„Kao i prilikom realizacije prethodne Strategije, vidimo da Vlada istrajava u odluci da u sastav Savjeta za praćenje sprovođenja Strategije reforme pravosuđa nema mjesta za organizacije civilnog društva“, kazao je Vujović.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, kazala je da pozdravlja rad nevladinih organizacija koje, kako je rekla, svojim na činjenicama zasnovanim istraživanjima, pružaju doprinos procjeni stanja u oblasti profesionalnosti, efikasnosti, transparentnosti, intergiteta i odgovornosti pavosuđa.

„Da bi se osiguralo pravo na pravično i javno suđenje u razumnom vremenskom roku pred nezavisnim, nepristrasnim sudom potrebno je poštovanje prava na pravično suđenje. Sudovi su tokom glavnih pretresa poštovali pretpostavku nevinosti kako svojim ponašanjem na pretresu tako i u službenim obraćanjima javnosti“, navela je Medenica.

Prema njenim riječima, zabrinjava podatak da mediji prilikom izvještavanja o krivičnim postupcima i dalje krše pretpostavku nevinosti, odnosno, kako je precizirala, štampani mediji u 16 odsto, televizije u 13,8 odsto, a portali u šest odsto slučajeva.

„Učestala pojava o kršenju pretpostavke nevinosti u naslovu teksta ukazuje da mediji ne žele istinski da distribuiraju informacije o radu krivičnog pravosuđa, već da teže senzacionalizmu. Istakli ste važna pitanja koja su prepoznata unutar same sudske vlasti kao što su prostorni nedostaci, nezadovoljavajući materijalni položaj sudija i nizak nivo bezbjednosti sudija, sudske administracije i imovine u sudovima“, navela je Medenica.

Ona je istakla da ovi faktori dovode u pitanje autoritet i redovno funkcionisanje suda, „obavezu poštovanja i zaštite prava na pravično suđenje te efikasnost postupka“.

„Zbog toga je u interesu pravde obezbijediti što prije prostor namijenjen sudovima u Podgorici, kao i sudovima na teritoriji Opštine Bijelo Polje i na tome intenzivno radimo“, kazala je Medenica.

Ona je rekla da na taj zaključak upućuje podatak iz istraživanja da je od 263 posmatrana ročišta, odloženo njih 100 ili 38 odsto.

„Takođe, brine podatak da je u jednom kriivčnom predmetu zbog krivičnog djela teško ubistvo suđenje odloženo jer sudnica u kojoj je trebalo biti održano suđenje nije bila slobodna u zakazanom terminu. Stoga, postavlja se pitanje svrishodnosti rasprave o drugim temama iz oblasti reforme pravosuđa kada osnovni preduslov u vidu potrebne infrastrukture nije ispunjen“, navela je Medenica.

Kako je istakla, od stepena uvažavanja tog preduslova zavisiće i rezultat u sudstvu.

„U prethodnom periodu sudovi su mnogo postigli na polju jačanja transparentnosti. Trenutno, Vrhovni sud Crne Gore priprema i osniva Službu za odnose sa javnošću, u čijoj nadležnosti će biti distribucija svih relevantnih informacija od sudova prema građanima“, kazala je Medenica.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Aivo Orav, rekao je da će vladavina prava, obuhvatajući adekvatno funkcionisanje pravosudnog sistema i efikasnu borbu protiv korupcije, ostati u srcu procesa pristupanja EU kada je u pitanju Crna Gora.

„U našem godišnjem Izvještaju o Crnoj Gori naglasili smo da će od posebnog značaja biti da se unaprijede nezavisnost i profesionalnost pravosuđa u unapređenje upravljanja ljudskim resursima. Takođe smo naglasili potrebu da se unaprijedi odgovornost, primjenom etičkog kodeksa i disciplinskih mjera i sa sudije i za tužioce“, rekao je Orav.

On je kazao i da je od suštinskog značaja da se sprovede racionalizacija sudske mreže.

„Crna Gora je napravila određeni napredak tokom prethodne godine kada je u pitanju unapređenje kapaciteta u smislu ljudskih resursa, i disciplinske odgovornosti. Međutim, još dosta toga treba odraditi, a EU će nastaviti da vas podržava“, istakao je Orav.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde i šefica pregovaračkog tima za Poglavlje 23, Marijana Laković-Drašković, podsjetila je da je Vlada u septembru 2019. godine usvojila novu Strategiju reforme pravosuđa za četverogošnji periodom sa pratećim planom za dvogodišnji period.

„U skladu sa ovim strateškim dokumentom usvojene su i reformske aktivnosti koje će u narednom periodu biti usmjerene ka ostvarivanju nekoliko strateških ciljeva. Dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa ostaje prioritet Crne Gore u procesu evropskih integracija“, navela je Laković-Drašković.

Ona je kazala da će veći nivo efikanosti pravosudnog sistema unaprijediti kvalitet poštovanja ljudskih prava i vladavine prava.

„Jačanje dostupnosti i transparentnosti pravosudnih institucija u narednom periodu treba da rezultira većim stepenom povjerenja građana u pravosuđe. Reformski procesi doprinijeće unapređenju međunarodne i regionalne pravosudne saradnje i daljoj izgradnji kapaciteta pravosudnih institucija“, rekla je Laković-Drašković.

Izvršna direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, kazala je da dalje jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa ostaje prioritet Crne Gore u cilju jačanja vladavine prava u procesu evropskih integracija.

„U tom smislu, u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2019. godinu navodi se da je crnogorsko pravosuđe umjereno spremno i da je ostvaren određeni napredak ali da rezultat reformi je i dalje ograničen. Bez efikasnog pravosudnog sistema nije moguće uspostaviti potpunu vladavinu prava niti sprovesti neohodne reforme“, navela je Bešić.

Ona je kazala da je jedna od najznačajnijih projektih aktivnosti koje je CeMI sproveo u okviru projekta usmjerena ka praćenju krivičnih sudskih postupaka u sudovima u Crnoj Gori.

„Monitori CEDEM-a i CeMI-ju ispratili su više od 150 krivičnih predmeta i gotovo 300 glavnih pretresa“, navela je Bešić.

Koordinator projekata u CeMI-ju, Ivan Vukčević, je predstavljajući Nacrt Izvještaja o praćenju suđenja u Crnoj Gori, kazao da taj dokument predstavlja rezultat posmatranja 150 krivičnih predmeta, odnosno, kako je naveo, 263 glavna pretresa, održanih i praćenih između februara i decembra 2018. godine.

„Najveći broj predmeta koji su monitori pratili bio je u Višem sudu u Podgorici 71 i Osnovnom sudu u Podgorici 67, a ispraćen je i manji broj predmeta u Nikšiću, Baru, Danilovgradu, Cetinju i na Žabljaku“, naveo je Vukčević.

On je rekao da su u preporukama iz Izvještaja ukazali da je neophodno poštovati pretpostavku nevinosti kako od strane suda, tako i od strane drugih aktera u postupku i od medija.

„Cijenimo da je potrebno obezbijediti obuke za poslenike javne riječi o izazovima i rješenjima kojima se može prevenirati kršenje pretpostavke nevinosti kao važnog procesnog principa“, kazao je Vukčević.

On je istakao da u svim situacijama sud treba da odaje utisak nepristrasnosti i nezavisnosti.

„Monitori nisu uočili pojave ili ponašanja koja bi ukazivala na kršnje principa sudske nezavisnosti i nepristrasnosti tokom sudskih postupaka.  Ipak, u nekoliko predmeta uočeni su slučajevi da sudije neposredno pred početak glavnog pretresa sjede u sudnici i razgovaraju samo sa jednom strankom u postupku, predstavnikom državnog Tužilaštva, što je bio slučaj u jednom od prethodnih izvještajnih perioda, pa ovakvu praksu treba izbjegavati“, naveo je Vukčević.

On je rekao da je neophopdno obebzbijediti puno poštovanje principa javnosti postupaka putem isticanja i ažuriranja lista zakazanih suđenja putem objavljivanja presuda i sporazuma o priznanju krivice.

Konferencija je održana u okviru projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa” kojeg sprovodi CeMI, u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a finansira ga Evropska unija i kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

CeMI je kroz ovaj projekat podržao projekte šest organizacija civilnog društva u ukupnom iznosu 47.759 eura. To su: Akcija za ljudska prava HRA, Sindikat medija, Društvo profesionalnih medija, Udruženje mladih sa hendikepom, Centar za političku edukaciju i Evropski omladinski centar Crne Gore.

U narednih nekoliko mjeseci CeMI će predstaviti još tri tematska izvještaja: o primjeni instituta sporazuma o priznanju krivice, poštovanju prava na suđenje u razumnom roku i o sistemu izvršenja sudskih odluka.