English
Podgorica, PR pres servis – Iako je velika odgovornost na vlastima na lokalnom nivou, korupcija na lokalnom nivou nije samo lokalni problem, pa i borba protiv te korupcije zahtijeva multisektorski i sveobuhvatan odgovor.
To je zaključeno na godišnjoj nacionalnoj konferenciji o borbi protiv korupcije na lokalnom nivou, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, kazala je da se korupcija širi sivim kanalima najrazličitijih interesa kroz sistem.
Ona smatra da bi jedno društvo moglo da kaže da je postalo rezistentno na sistemsku korupciju mora, kako je ukazala, imati odgovorne i kontrolisane donosioce odluka u svim nadležnim institucijama, pravosnažne presude za korupciju na najvišem nivou, ali i proaktivne građane.
„Jedino tako možemo razvijati održiv sistem prevencije, i jedino u takvom okviru represivne mjere neće biti sredstvo političkih obračuna, već izraz posvećene i neselektivne borbe protiv korupcije koja će mijenjati naše društvo na bolje“, navela je Uljarević.
Prema njenim riječima, preduslovi uspješne borbe protiv korupcije su postojanje neupitne političke volje, funkcionalan antikorupcijski zakonodavni i institucionalni okvir, kao i kontinuirano, dosljedno i sadržajno sprovođenje strateških dokumenata.
„Posljedično, nedostatak rezultata treba tražiti upravo upravo u nedostatku političke volje, neefikasnosti postavljenog sistema, ali i u odabranom formalističkom pristupu ovom pitanju od strane nadležnih institucija na nacionalnom i na lokalnom nivou“, ukazala je Uljarević.
Ona je ocijenila da „ključne poluge borbe protiv korupcije imaju višak neprimjerenog političkog uticaja, a manjak integriteta, stručnosti i hrabrosti, što predstavlja ozbiljno ograničenje za suštinsku borbu protiv korupcije“.
Uljarević je mišljenja da Vlada mora promijeniti sistem nejednakog odnosa prema opština u zavisnosti od toga ko ih vodi, kao i da Tužilaštvo, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) i Državna revizorska institucija (DRI) moraju dati potreban pečat borbi protiv korupcije, „bez selektivnosti i inertnosti koja danas karakteriše njihov rad“.
„Vjerujem da su naši građani razumjeli da je borba protiv korupcije i njenih nosilaca suštinski borba za našu budućnost i bolji kvalitet života, “ rekla je ona uz zaključak da je „razvoj građanskog aktivizma najteži udarac za sistemsku korupciju“.
Izvršna direktorka Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Nikoleta Đukanović, predstavljajući izvještaj o efikasnosti nadležnih državnih tužilaštava i sudova u borbi protiv korupcije, ocijenila je da je uočljiv zabrinjavajuće mali broj predmeta za krivična djela korupcije, koji su pokrenuta 2017. i 2018.godine.
„Ovaj trend je karakterističan i za onaj prethodni period. Značajan broj osnovnih državnih tužilaštava uopšte nije imao predmete za ovu vrstu krivičnog djela“, rekla je Đukanović.
Ona je pojasnila da su odgovore dobili samo od šest tužilaštava, iako su svima poslali zahtjev za slobodan pristup informacijama, uz ocjenu da se i iz toga može izvući zaključak da ne postoji jedinstven metodološki pristup za vođenje evidencije o ovoj vrsti krivičnih djela, „što smatramo problematičnim, s obzirom na njihovu važnost“.
„U Kotoru u toku su dva predmeta protiv pet lica za krivično djelo zloupotreba službenog položaja. U Ulcinju su podnešene četiri krivične prijave u vezi sa korupcijom na lokalnom niovou. U Rožajama imamo dva predmeta vezana za povredu ravnopravnosti u zapošljavanju, jedan predmet koji se tiče utaje poreza i doprinosa, navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja i tri predmeta koji se tiču nesavjesnog rada u službi. Tužilaštva u Kolašinu i Pljevljima su nas izvjestila da nijesu imali predmete u vezi sa procesuiranjem korupcije“, navela je Đukanović.
„Zabrinjava podatak da raste broj neriješenih prijava za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja“, ukazala je Đukanović.
Ona je poručila da borba protiv korupcije na lokalnom nivou treba da bude vođena i u okviru osnovnih državnih tužilaštava i osnovnih sudova.
„Kada smo analizirali procesuirane i riješene slučajeve kad je u pitanju visoka korupcija i pranje novca na lokalnom nivou, primjetno je da je došlo do povećanja broja neriješenih prijava za visoku korupciju. U 2017. postoji veći broj prijava u radu nego 2018, ali je manji je broj neriješenih slučajeva u 2017. nego u 2018.godini“, rekla je Đukanović.
Ona je rekla i raste broj neriješenih optužnica za krivična djela visoke korupcije. „Na kraju 2017, taj broj je bio 33, a na kraju 2018.godine 53 neriješene optužnice“, precizirala je Đukanović.
Šef odjeljenja za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Herman Špic, kazao je da su dobro upravljanje i vladavina prava fundamentalni za svaku demokratsku državu.
„Zato su reforme u oblasti vladavine prava važne i kritične, a EU je mnogo puta naglasila da će se napredak Crne Gore u reformi oblasti vladavine prava odrediti brzinu pregovora“, naveo je Špic.
On je stava da su decentralizacija upravljanja i javna odgovornost donosilaca odluka na lokalnom nivou preduslovi za efikasnu borbu protiv korupcije, a posebno imajući u vidu da je nivo lokalne samouprave građanima najbliži.
„Prevencija korupcije doprinosi rastu opštinskih prihoda i posljedično boljim mogućnostima za razvoj lokalne samouprave. Takođe, to vodi i unaprijeđenju kvaliteta servisa koji se odnose na građane i koji građane stavljaju u fokus i time jačaju povjerenje javnosti u njihov rad“, rekao je on.
On je kazao da mu je drago što primjećuje da sve više crnogorskih građana na lokalnom nivou „diže glas“, ukazuje na slučajeve korupcije i preduzima akcije kako bi zaštitili javni interes. „A izražavanje nezadovoljstva nije samo pravo, već i dužnost građana“, naglasio je Špic.
„Ignorisanje korupcije znači uskraćivanje građana za prednosti razvoja, uključujući i kvalitet usluga. Javni resursi treba da služe javnom interesu a ne interesu pojedinaca,“ naglasio je on.
„Korupcija na lokalnom novou, kao i u svakom drugom obliku, neće nestati sama po sebi. Zahtjeva akcije, bolne rezove, učinkovite procese koje treba da sprevodu kompetentne vlasti, ali i snažnu političku volju“, poručio je Špic.
Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, zahvalila se CGO-u i CEMI-ju, kao i njihovim partnerskim organizacijama na lokalnom nivou, „što istrajno, kroz ove aktivnosti, doprinose unaprijeđenju transparentnosti lokalnih samouprava, ali i antikoruptivnih politika“.
Ona je kazala je da korupcija ugrožava univerzalni princip jednakosti građana pred zakonom a što ima i šire implikacije.
„Stoga je, borba protiv korupcije na lokalnom nivou, kao prvom i najbližem nivou građanima i privredi, ključni izazov u izgradnji vladavine prava, kao temelja demokratskog društva kome teži i Crna Gora“, navela je ona.
„Nažalost, često zaboravljamo da je jedna od osnovnih karakteristika demokratije – transparentnost sistema. Upravo u transparentnosti leži početak i kraj svih naših nastojanja u borbi protiv korupcije… Svjesni smo činjenice da je dobra javna uprava samo ona koja je pravi servis građana na svim nivoima i u svakom trenutku, i koja je svjesna da je tu zbog građana koji je plaćaju“, istakla je Pribilović.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo u prethodnom periodu, kroz donošenje novog Zakona o lokalnoj samoupravi i Akcionog plana inicijative Partnerstva za otvorenu upravu pokrenulo niz aktivnosti, a koje treba da doprinesu unapređenju transparentnosti lokalnih samouprava.
„Istovremeno, sprovođenjem procesa optimizacije, kao i shodnoj primjeni novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima na lokalnom novu, značajno smo unaprijedili transparentnost procesa zapošljavanja, ali i generalno službenički sistem koji predstavlja motor svake kvalitetne uprave“, pojasnila je Pribilović.
Ona je podsjetila da je Vlada donijela i Operativni dokument za sprječavanje korupcije u oblastima od posebnog rizika – kao Aneks Akcionog plana za Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, kojim između sedam oblasti posebno rizičnih za nastanak korupcije obuhvata i oblast lokalne samouprave. Na kraju, ona je izrazila, uvjerenje da će i „lokalne samouprave u narednom periodu usmjeriti svoje aktivnosti na sprovođenje lokalnih akcionih planova za borbu protiv korupcije“.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija, Nemanja Katnić, kazao je da su u tom resoru fokusirani na jačanje stabilnosti javnih finansija, uspostavljanje efikasne regulative, kao i na povećanje transparentnosti sistema uz punu svijest da smanjivanje rizika od korupcije predstavlja jedan od preduslova za uspješno sprovođenje reformi.
„U tom smislu napredak u ostvarivanju tog dugoročnog cilja zavisi i od uvođenja unutrašnjih kontrola. Dobro uspostavljen sistem unutrašnjih kontrola u značajnoj mjeri smanjuje mogućnost korupcije u subjektima javnog sektora“, istakao je Katnić.
Prema njegovim riječima, jačanje odgovornosti za donijete odluke i upravljanje budžetom ima presudan značaj za efikasnu državnu upravu i borbu protiv korupcije u njoj.
„Ministarstvo finansija je prepoznalo značaj uspostavljanja procesa upravljanja rizicima u javnom sektoru i u Zakonu o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru dalo dobar okvir za upravljačku odgovornost i uspostavljanje unutrašnjih kontrola za upravljanje rizicima, uključujući i rizike od korupcije“, rekao je Katnić.
Kako je istakao, u vezi sa odnosom Vlade i lokalnih samouprava, namjera za jačanjem stabilnosti finansija lokalnih samouprava rezultirala je i novim Zakonom o finansiranju lokalne samouprave.
„Rješenjima iz Zakona unaprijeđuje se sistem kontrole i namjenskog trošenja budžetskih sredstava i uspostavlja veći stepen budžetske fiskalne discipline od strane jedinica lokalne samouprave“, zaključio je on.
Saradnica na programima u CGO-u, Mira Popović, kazala je, predstavljajući neke od ključnih nalaza godišnjeg izvještaja o primjeni mehanizama prevencije i borbe protiv korupcije na lokalnom nivou u Crnoj Gori, da se nastavlja praksa inertnosti opštinskih uprava u odnosu na preuzete obaveze definisane nacionalnim dokumentima, „uz izostanak proaktivnosti, odnosno inicijative za sopstvene osmišljene aktivnosti“.
„Aktivnosti centralnog nivoa vlasti u uspostavljanju institucionalno-normativnog antikorupcijskog okvira još uvijek ne ostvaruju vidljiv efekat na lokalni nivo vlasti u dijelu sprovođenja adekvatnih antikorupcijskih politika i mehanizama“, navela je Popović.
Ona je kazala da su se, planovi integriteta kao novi mehanizam za spriječavanje nastanka i razvoja koruptivnih ponašanja u okviru organa lokalne samouprave u Crnoj Gori, u dosadašnjoj primjeni, pokazali nefunkcionalnima.
„Podaci ukazuju da se nastavlja trend nerealizovanja ključnih mjera koje bi trebale doprinijeti sprječavanju korupcije na lokalnom nivou, kao što je to, na primjer, zapošljavanje kadra sa odgovarajućom kvalifikacijom i popunjavanje sistematizovanih radnih mjesta u određenim organizacionim jedinicama. To indicira da planovi integriteta ne uspijevaju da razbiju sistem partijskog zapošljavanja u opštinama a to je jedan od najsnažnijih uzroka i posljedica korupcije na lokalnom nivou“, zaključila je Popovič.
Projekat Smjestimo korupciju u muzej!, sprovodi CGO u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CEMI), NVO Bonum iz Pljevalja, NVO UL-Info iz Ulcinja i NVO Za Druga iz Petrovca, a u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije i uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave.
