English
Svi državni mehanizmi, policija, Državno tužilaštvo i organi treba da djeluju kao cjelina u cilju postizanja rezultata finansijskih istraga,jer od kvaliteta te saradnje, zavisi pozitivan ishod pred sudom u vidu trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
To je ocijenila predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, u uvodnom obraćanju na završnoj regionalnoj konferenciji „Finansijske istrage u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji“, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), poručujući da finansijske istrage nisu samo zahtjev u evropskoj agendi „pored kojeg je potrebno staviti štrik“.
„Finansijske istrage predstavljaju svojevrsan način života za pravosuđe – da u svakom trenutku bude spremno da, u borbi protiv organizovanog kriminala, pođe korak dalje i pribavlja podatke o imovini za koju se osnovano sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću“, istakla je Medenica.
Prema njenim riječima, iako je u krivično-pravoj teoriji oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću krivično-pravna mjera, u praksi se stiče utisak da se radi o najtežoj sankciji, koja se, kako je navela, može izreći pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa i drugim učiniocima krivičnih djela, „jer je imovinska korist razlog i motiv za vršenje krivičnih djela“.
„Imajući u vidu da organizovani kriminal unutar zemlje, u regionu i u svijetu predstavlja ozbiljnu prijetnju za bezbjednost i ekonomsko blagostanje, potrebno je da države preduzimaju represivne mjere, a te represivne mjere sve više da jačaju“, smatra Medenica.
Ona je kazala da se brzo reagovanje pravosuđa i drugih organa smatra suštinskim u održavanju povjerenja javnosti da je država zasnovana na vladavini prava i da se, kako je navela, bori protiv svake pojave dosluha sa protivpravnim djelima i tolerancijom kriminaliteta.
„Da bi se obezbijedili rezultati finansijskih istraga, potrebno je da svi državni mehanizmi, policija, Državno tužilaštvo i državni organi djeluju kao cjelina, jer od kvaliteta te saradnje zavisi pozitivan ishod pred sudom u vidu trajnog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“, poručila je Medenica.
Ona smatra da je, zbog činjenice da učinioci krivičnih djela lako i brzo stiču imovinsku korist iz kriminalne djelatnosti, a da je od pokretanja finansijske istrage do sudske odluke dug i zahtjevan put, potrebno uložiti dodatne napore u korišćenju ovog moćnog sredstva protiv organizovanog kriminala i time postići potpunu svrhu kažnjavanja.
Državni tužilac, Jelena Đaletić, pojasnila je da državni tužilac, izdavanjem naloga ili neposrednim rukovođenjem finansijskom istragom, usmjerava radnju organa nadležnih za sprovođenje zakona.
„Zajedničkim djelovanjem i radom nadležnih organa, možemo očekivati povećanje bilansa rezulatata u pogledu trajnog oduzimanja imovinske koristi“, ocijenila je Đaletić.
Ona je kazala da je bilans rezultata povećan i da su oni vidljivi i opisani u godišnjem Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2017.godinu.
Đaletić je navela da su u Državnom tužilaštvu svjesni neohodnosti vođenja finansijskih istraga, u predmetima u kojima su ispunjeni zakonski uslovi, pa se, kako je pojasnila, preduzimaju mjere na jačanju kadrovskih kapaciteta.
„Podsjetila bih i na zakonsku mogućnost specijalizacije državnih tužilaca, kojima se može na nivou državnih tužilaštava, odrediti određena vrsta predmeta u radu“, kazala je Đaletić.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, Zlatko Vujović, kazao je da je projekat „Jačanje kapaciteta istrage i krivičnog gonjenja u zemljama Zapadnog Balkana – finansijske istrage kao sredstvo za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“ izuzetno složen, navodeći da se realizuje više od godinu, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.
„U projekat su bili uključeni predstavnici pravosudnih institucija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Projekat je podrazumjevao više različitih segmenata aktivnosti. Jedan dio tih aktivnosti je vezan za jačanje kapaciteta samih pravosudnih institucija, koji se ogledao kroz treninge eksperata, koji su obezbijeđeni putem našeg projekta, ali i razmjenom informacija i jačanjem saradnje između samih institucija na regionalnom nivou“, pojasnio je Vujović.
On je kazao da se teoriji ističe da je kriminalitet forma koja se najbolje transformiše „tako i organizovani kriminal ne poznaje granice“.
„S toga smo se trudili, kad smo izabrali ovu temu, da izaberemu temu koja može da omogući da se što efikasnije naše institucije suprotstave problemu organizovanog kriminala“, rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, finansijke istrage se uzimaju kao jedan od instrumenata koji prilično efikasno može da suzbije ili ograniči kriminalno djelovanje, „makar da im suzi resurse sa kojima raspolažu“.
„Posebno kada je riječ o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene tokom kriminalnih djelatnosti, to može da donese dosta finansijskih benefita državi, ali sa druge strane, i da oslabi one protiv kojih se država bori, odnosno pokušava da suzbije djelovanje“, naveo je Vujović.
On je podsjetio da su partnerske organizacije na projektu Transparentnost Srbija i Asocijacija za demokratskle inicijati (ADI) iz Bosne i Hercegovine sprovodile aktivnosti na nacionalnom nivou.
