English
U radu javnih izvršitelja, u prethodne tri godine koliko postoje, primjećene su velike zloupotrebe, ali su uvođenjem tog pravnog instituta sudovi rasterećeni velikog broja izvršnih predmeta, ocijenjeno je na panelu „Javni izvršitelji u Crnoj Gori“.
Na panelu, koji je organizovan u saradnji sa Akcijom za ljudska prava, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije, saopšteno je da su javni izvršitelji, za tri godine, zaprimili oko 200 hiljada predmeta u radu i naplatili 150 miliona novčanih potraživanja.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović ocijenio je da je rad javnih izvršitelja u kratkom periodu postao „veoma kontraverzan“.
„Imali smo nešto što je malo ko očekivao – da se protiv dva predsjednika Komore javnih izvršitelja pokrenu krivični postupci. Primjećene su i velike zloupotrebe u radu javnih izvršitelja. To je dosta nanijelo štete povjerenju javnosti u rad javnih izvršitelja“, istakao je Vujović u PR Centru.
Prema njegovim riječima, u Studiji o javnim izvršiteljima, koju je pripremio CeMI, ukazano je da uslovi da bi neko mogao postati javni izvršitelj „nijesu na dovoljno visokom nivou“.
„Svjedoci smo da su javni izvršitelji preuzeli dio nadležnosti sudova, pa samim tim bi trebali da prate uslove koji postoje za izbor sudija“, kazao je Vujović.
Predsjednik Komore javnih izvršitelja, Vidak Latković, kazao je da su javni izvršitelji, do danas, zaprimili oko 200 hiljada predmeta u radu, od kojih su, kako je naveo, brojni riješeni.
„Za tri pune godine smo naplatili 150 miliona novčanih potraživanja. Od uvođenja javnih izvršitelja, rasteretili smo sudove velikog broja izvršnih predmeta, koji su značajno opterećivali rad sudija. Učinili smo izvršni postupak bržim i efikasnijim. Za prošlu godinu smo od primljenih 60 hiljada predmeta riješili 20 hiljada, to je 30 odsto, što nas svrstava u prosjek evropskih zemalja“, istakao je Latković.
Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde, Marijana Laković Drašković, smatra da je uvođenjem izvršiteljske funkcije u Crnoj Gori postignuta građanska disciplina, pojašnjavajući da građani urednije namiruju obaveze po pitanju plaćanja komunalija i troškova električne energije.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo pravde donijelo novu Uredbu o tarifi javnih izvršitelja, izmijenilo je i dopunilo dva zakona – o izvršenju i obezbjeđenju i o javnim izvršiteljima.
„Kada se radi o Zakonu o javnim izvršiteljima, izmjene su išle u pravcu unaprjeđenja uslova u pogledu obavljanja izvršiteljske djelatnosti. Javni izvršitelji koji nemaju Pravosudni ispit, a imaju Izvršiteljski ispit, u roku od godine od dana na stupanje na snagu zakona će biti obavezni da ga polažu i obrnuto“, navela je Laković Drašković.
Ona smatra da je potrebno prepoznati javne izvršitelje kao javne funkcionere u Zakonu o spriječavanju korupcije, te im uvesti obavezu da prijavljuju svoju imovinu.
Laković Drašković je najavila da će biti povećan broj pravosudnih inspektora, koji vrše nadzor nad radom javnih izvršitelja, a kojih je u ovom trenutku malo.
Autor Studije Javni izvršitelji u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, kazao je da je potrebno standardizovati znanje javnih izvršitelja, polaganjem i Izvršiteljskog i Pravosudnog ispita.
„Neznanje nije opravdanje za loše činjenje. Bitno je da se standardizuje ova oblast i da javni izvršitelj, kada dođe do te funkcije, da se podrazumijeva da on raspolaže sa solidnim kvantumom znanja“, naveo je Radulović.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju regulacija disciplinske odgovornosti, set odredaba u inicijalnom zakonu nije bio dobro preciziran, navodeći da je novim izmjenama u tom aktu dosta toga popravljeno.
„Nadzor i kontrola rada javnih izvršitelja i povezanost institucija koje utvrđuju i proslijeđuju podatke o odgovornosti izvršitelja je sada bolje zakonski riješeno. U međuvremenu su institucije poboljšale komunikaciju“, rekao je Radulović.
On smatra da je status javnih izvršitelja i dalje prilično nejasan da li su javni funkcioneri ili nijesu.
„Kada su u pitanju problemi vezani za tarife i način naplate, novom tarifom je veliki broj problema riješen, a dio je ostao. Najčešće se to tiče preciziranja odnosa između institucija, tako da nijedan subjekt u procesu izvršenja ne bude na šteti, već da se kod odgovornosti ti troškovi ravnomjerno rasporede“, istakao je Radulović.
Panel je održan u okviru projekta „Ka efikasnosti pravosuđa – unaprjeđenje razvoja profesije u vezi crnogorskog pravosuđa“, koji finansira Ambasada Kraljevine Holandije.
